Arhiva pitanja i odgovora: kolovoz 2013.

Postavite pitanje našem ekspertu

Postavite pitanje na sljedeću e-mail adresu: silvio.novak@knaufinsulation.com

Arhiva pitanja i odgovora

 

Odgovori eksperta

Na pitanja odgovara Silvio Novak, dipl. ing. građ.


 

Mirela Jagić

Željeli bismo izvesti toplinsku i zvučnu izolaciju klasičnog dvostrešnog drvenog krovišta staklenom vunom jer je elastičnija od kamene i zbog toga se upotrebljava kod drvenog krovišta.
Slojevi krova su slijedeći:
- pokrov Tondach biber crijep
- letve
- kontraletve
- paropropusna vodonepropusna folija (bijele boje, čini mi se da je Bramacova)
- vodonepropusne ploče
- rogovi 10/16 cm

Svakako bismo stavili 20 cm ili više izolacije u rolama. Zanima me da li je potrebno između ploča i izolacije ostavljati zračni prostor budući da na krovu već imamo zračni prostor izveden s kontraletvama i Biber odzračnike. Za sada bismo samo postavili izolaciju a za par godina bismo ''zatvarali'' gips pločama. Je li sada potrebno stavljati parnu branu tj. pe foliju za eventualnu zaštitu izolacije od buba ili sl.?
Imamo i 4 krovne kućice polukružnog završnog pokrova od lima koje su s donje strane podaskane daščicama širine cca 5 cm pa me zanima da li postoje nekakvi tipli slični onima za topl. fasadu zidova s kojima bismo mogli pričvrstiti izolaciju za te daščice. Ili imate možda neki drugačiji prijedlog. Kućice su blago zaobljene.
Da li postoji mogućnost da se manji komadi staklene vune debljine od 20 ili više cm  uguraju u uže prostore krovišta gdje su razmaci između kliješta, nazidnica i slično cca 10 cm ili je za te dijelove potrebno nabaviti tanju staklenu vunu. Vjerujem da bi se ti dijelovi mogli rješiti s otpacima.
Molila bih Vas da nam pošaljete kataloge s cijenama i dimenzijama za izolaciju staklenom vunom u rolama iz Knauf Insulation proizvodnog programa te preporučenu vrstu izolacije.

Odgovor
Pokušat ću odgovoriti redom:

1. Nije potrebno ostavljati prostor između toplinske izolacije i sekundarnog pokrova, budući da je iznad dasaka postavljena paropropusna folija koja omogućava nesmetan prolaz vodene pare i vlage izvan konstrukcije. Kada bi umjesto paropropusne folije bila postavljena krovna ljepenka, zračni prostor bi bio obavezan.

2. Parnu branu postavite iz više razloga: 

- Radi sprečavanja prolaza (ulaska) vlage i vodene pare u konstrukciju, odnosno toplinsku izolaciju gdje bi s ista lako mogla pretvoriti u kondenzat priikom ulaska u hladnu zonu

- Radi sprečavanja trusenja u unutarnji prostor, odnosno ulaska prašine i prljavštine u strukturu vune

3. Staklena vuna je značajno manje gustoće nego kamena, tako da se lako njome zapunjavaju sve šupljine. Pametno je u tim slučajevima iskoristiti „okrajke“,, odnosno izrezane dijelove vune. Radi male gustoće nije moguće „tiplati# tu vrstu vune o podlogu. Iz tog razloga se ista ugrađuje unutar potkonstrukcija od aluminija i sl.

Svu našu prospektnu dokumentaciju možete preuzeti sa stranice http://www.knaufinsulation.hr/primjena-izolacije-izolacija-potkrovlja-kosih-krovova

 


 

-----

na unutrašnjem zidu stana nam se u hladnim mjesecima počela jako kondenzirati vlaga. Zid je na dodir dosta hladniji, posebno u kutu tako da očito postoji neki toplinski most te je logično da dolazi do kondenzacije. Pokušali smo s provjetravanjem i slično ali ne ide. Zato razmišljamo o postavljanju dodatnog sloja izolacije s unutrašnje strane. S vanjske strane nije opcija jer je riječ o stambenoj zgradi tako da su nam ruke vezane.

Zato sam razmišljao da stavimo dodatni sloj mineralne vune i knauf na taj zid pa me zaniima točno što sve moramo staviti po slojevima ? Znači, da li ide i ona nepropusna brana, ako da, da li ide na trenutni zid ili ide prvo mineralna vuna pa nepropusna brana pa knauf i slično. Po zidu nam zna doslovce biti kapljica vode koje cure, posebno u kutu. Naravno, posljedično se pojave i gljivice i slično.

Odgovor
Vidim, sve Vam je jasno.

Radi se o „školskom“ primjeru pojave površinske vlažnosti na unutarnjim plohama zidova uslijed nedostatne toplinske zaštite zidova i utjecaja toplinskih mostova na međusobnim spojevima vanjskih zidova, te spojevima međukatnih (ab) ploča i vanjskih zidova.

Ukoliko ste nedavno mijenjali prozore i postavili stolariju koja je zrakonepropusnija, pojava kondenzata je jača, a posljedice (pojava plijesni, gljivica i mikroorganizama) još izraženije.

Dodatna toplinska izolacija s unutarnje strane će definitivno umanjiti negativan utjecaj. Kada kažem umanjiti, tada ostavljam mogućnost manje pojave na spojevima unutarnje površine zida i stropa, jer bi u pravilu, osim vanjskog zida trebalo dodatno toplinski izolirati i strop do dubine prostora od 0,5 metara. To vrlo vjerojatno nećete raditi jer ćete u tom slučaju napraviti oku neugodan „zub“. Vjerujem da će i bez te dodatne izolacije dijela podgleda stropa sve biti u redu.

Dakle, uz zid (ali ne krutom, vijčanom vezom) se postavlja aluminijska potkonstrukcija između koje se postavlja toplinska izolacija od mineralne vune (kao Knauf Insulation TW, TP 115, ili TI 140W). Između završne obloge (gipskartonskih ploča) i potkonstrukcije ide parna brana (nepropusna folija kako ste je nazvali). Parnu branu čini polietilenska folija (kao Knauf Insulation LDS 100) debljine 0,19 mm.

Prethodno svakako premažite zid nekakvim sredstvom protiv gljivica i plijesni kako se iste ne bi dalje razvijale unutar sustava.


 

-----

Ovoga predstojećeg ljeta trebao bih sazidati prizemnu kuću.Visina stropa 2,80 m, vanjskim zidovima debljine 29 cm zidanih klasičnom blok opekom, i gornjom pločom izrađenom fert gredice+ispuna. Izvana je predviđena termo izolacija stiropol 10 cm.

Zanima me što mi Vi preporučate za termo izolaciju vanjskih zidova iznutra i za izolaciju gornje tavanske ploče s tim da se tavan neće koristiti,ili mi vi možete preporučiti nešto bolje i za vanjsku termoizolaciju. 

Odgovor
Kao vanjsku toplinsku izolaciju bih Vam svakako preporučio ETICS sustav s pločama kamene vune. Sustav koji je po svim parametrima daleko kvalitetniji od sustava s EPS-om („stiropolom“, kako ste ga nazvali). Preporučena debljina 12,00 cm. U tom slučaju dodatna izolacija s unutarnje strane nije potrebna. Više o tome na stranici http://www.knaufinsulation.ba/primjena-izolacije-izolacija-vanjskih-zidova 

Stropnu ploču prema tavanu možete izolirati postavom mineralne vune direktno na gornju površinu, ili, što je daleko kvalitetnije, postaviti mineralnu vunu unutar slijepog poda (drvene gredice preko kojih se postavlja sloj OSB ploča ili dasaka) kao toplinsku izolaciju možete primijeniti ploče kamene vune DP-3, ili staklene vune (Unifit 035, 435B, ili Classic 040). Više o tome na stranici http://www.knaufinsulation.hr/sites/hr.knaufinsulation.net/files/kosi-krovovi-i-potkrovlja-02-2012.pdf (str. 13)

 


 

Mirna Pibernik

imam nekoliko pitanja u vezi vašeg artikla 'Knauf Insulation akustična ploča s crnim voalom'. Vlasnica sam malog kućnog studija za snimanje glazbe i htjela bih ovim pločama riješiti problem akustične izolacije.

1. Jesu li ploče sigurne za zdravlje? Nisam u mogućnosti ugraditi ih u zid, nego bih ploče umotala u tkaninu i postavila u prostoriju. Zanima me ima li opasnosti po respiratorni sustav budući da se radi o mineralnoj vuni, a prostorija u kojoj bi se ploče nalazile je ujedno i moja spavaća i radna soba.

2. Kolika je masa jedne ploče?

3. Kolika je cijena?

Odgovor
Odgovaram redom:

1. Ploče su apsolutno sigurne za zdravlje i svaka vrsta proizvoda se svakodnevno kontrolira od strane vlastitog laboratorija, a u skladu sa svim potrebnim normama, direktivama i zahtjevima za certificiranje proizvoda. U svakom slučaju se preporuča mehanička zaštita paropropusnim (i akustičnim) materijalima kako bi se spriječilo ne samo prašenje iz proizvoda u prostoriju, već i nakupljanje prašine iz prostorije u proizvod. Ta prašina može smetati eventualno u slučaju ako unutar prostora borave osobe sklone alergijama na prašinu i sitne čestice. Konačno, većina javnim prostora u Hrvatskoj (većina kino dvorana (Cinestar i sl., nova Muzička akademija, koncertne dvorane, kazališta) su riješeni upravo uprojektiranim i izvedenim našim akustičnim pločama.

2. Ukoliko se radi o akustičnim pločama oznake AP (prihvat raspona viših frekvencija), njihova gustoća iznosi 50 kg/m3, dok su ploče APS gustoće 90 kg/m3 i namijenjene su za prihvat nižih frekvencija.

3. Cijena ovisi o debljini. Mogu Vam dati VPC cijenu bez PDV-a za debljinu 5,00 cm, koju možete podijeliti na centimetre i pomnožiti sa željenom debljinom. Dakle, Knauf Insulation AP/50 mm = 39,14 kn+PDV; APS/50 mm = 59,07 kn*PDV.

 


 

Igor

imam jedan problem.kupio sam novi stan u dugom selu.zivim tu 2g.preko zime  mi se s unutarnjih strana zidova stvara vlaga do metar u zrak.zivim u prizemlju ispod mene je garaza koja se ne grije.sta bi tu bilo najbolje napravit?mozda zaljepit stirodur na tu stranu u sobi gdje je ta vlaga?i da ne zaboravim postrugo sam to sve dolje i ispod je armirani beton.unaprijed zahvaljujem.

Odgovor
Rado se o „školskom“ primjeru pogrešne (nedostatne) toplinske izolacije stropa i zidova garaže uslijed čega se javlja toplinski most što ima za posljedicu pojavu površinske vlage, a kasnije plijesni i gljivica.

Budući da je naknadna izvedba prema pravilima struke vrlo teška i skupa, ostaje Vam jedino djelomična sanacija unutar Vašeg prostora.

Postava XPS-a („Styrodura“) može biti rješenje, ali uz napomenu da to nije previše uputno sa aspekta protupožarnosti (goriva izolacija).

Rješenje može biti i postava suhomontažnog („Knauf“) zida s toplinskom izolacijom od mineralne vune. Obavezna postava parne brane!. No, i u tom slučaju još uvijek ostaje otvoreno pitanje nedostatne izolacije i postojanje toplinskog mosta na spoju poda stana i zida garaže.

 


 

Nenad

Imam jedno pitanje vezano za slijeganje staklene vune Knauf-insulation DDP za ravne krovove. Radi se o prohodnom ravnom krovu izolovanom sa 20cm (10+10cm), DDP termoizolacije. Prosješčno opterecenje po metru kvadratnom je 300kg. Pitanje je koliko će se slijegati? Zamolio bih Vas da mi odgovorite u što kraćem roku. 

Odgovor
U privitku dopisa, dostavljam Vam Tehnički list za proizvod DDP. U ključu za obilježavanje se može očitati tlačna čvrstoća proizvoda. Za DDP debljine više od 50 mm glasi CS(10)70, što znači da se radi o tlačnoj čvrstoći od 70 kPa (ca 7 t/m2) kod 10 %-tne stišljivosti.

Drugim riječima, prilikom opterećenje do 7 tona/m2 slijeganje ne bi trebalo biti više od 10% debljine.

 


 

Davor Jurišić

Imam vikendicu na Platku na kojoj želim obnoviti fasadu bočnih dijelova kuće koja je stara 30tak godina. Radi se o drvenoj fasadi-letve s utorima koje mislim promijueniti, te o kamenoj vuni debljine 5 cm koja je horizontalno postavljena ispod iste i folijom paropropusnom na njoj.

Moja je ideja podebljati istu sa 5 na 10 cm.

Koji proizvod preporučate?

Da li i dalje ide paropropusna i vodonepropusna folija ?

Mora biti u kontaktu s kamenom vunom?

Do sada nismo imali ventilirajući sloj, da li je on obavezan i ako da koliko cm??

Kako se vuna fiksira?? Naša sadašnja je samo ugurana između letvica.

Eto molim savjet, jer me nagovaraju da zamoijenim istu eps f pločama, a koliko vidjeh kamena vuna ima bolja izolacijska svojstva.

Odgovor
Odgovaram redom:

1. Ukupna debljina od 10,00 cm zadovoljava današnje minimalne uvjete uvjete Tehničkog propisa.

2. Paropropusna folija se preporuča radi sprečavanja ulaska vlage i/ili oborinskih voda u strukturu toplinske izolacije. Osim toga, ista ima ulogu sprečavanja raslojavanja mineralne vune. Ukoliko se ne ugrađuje vuna kaširana sa staklenim voalom, tada Vam svakako preporučam postavu (korištenje postojeće folije) na granici između izolacije i završne obloge.

3. Ne treba biti u direktnom kontaktu. Ukoliko se postavlja na drvenu potkonstrukciju, tada niti neće biti.

4. Poželjno je imati ventilirajući sloj, radi odvođenja difundirane vodene pare i isušivanja završne obloge (i potkonstrukcije). Ukoliko nema tog sloja zraka, poželjno je ugrađivati parnu branu između toplinske izolacije i nosivog zida, a što s druge strane onemogućuje paropropusnost sustava. Minimalna širina sloja zraka treba biti 2,00 cm.

5. Kod ventiliranih fasada se vuna fiksira uz pomoć plastičnih mehaničkih pričvrsnica (tipli) (6-8 kom/m2). U vašem slučaju, vunu možete postaviti između drvenih letvica koje će ujedno predstavljati potkonstrukciju za postavu završne obloge (drvene lamperije). U tom slučaju možete ili postaviti dodatni sloj letvica, ili postaviti "roštiljnu" potkonstrukciju što će biti svakako bolje rješenje. Dodatno možete pričvrstiti toplinsku izolaciju s jednom pričvrsnicom po m2.

6. Oni koji Vas nagovaraju na eps definitivno ne znaju da se eps ne koristi u ventiliranim fasadama iz više razloga - prvo i osnovno radi protupožarnih uvjeta (eps je goriv materijal!), paronepropusnosti, velikog temperaturnog rada kod viših temperatura ( a iste su znatne ispod obloge u ljetnom periodu) i mogućnosti oštećenja od strane kukaca (mrava i sl.).

 


 

Nenad Semenov

Imam situaciju poslovnog prostoru u prizemlju zgrade koji je pretvoren u stambeni. Kod izgradnje ta donja etaža nije bila izvana izolirana stiroporom (ne znam dali zbog tvrdoće i mogućih udaraca?? Ili greška arhitekta??). Dio koji je prenamijenjen u stan je djelomićno ukopan u zemlju (cca 1/2 stana) i to tako da nivo zemlje pada od cca 3/4 visine unutarnjeg prostora do cca 1/2 visine unutarnjeg prostora. Nakon toga dolazi betonski zid neizolirani (škarpa) koji je okomit na zid stana i drugi dio stana je potpuno izložen (parking). 

Problem je u tome da se u stanu na zidovima jako kondenzira vlaga i zidovi crne. Prvo što nam je palo na pamet je da se izvana zidovi izoliraju (stiropor i da se navuće fasada), ali postoje problemi. Ako izoliram samo vanjski dio (izloženi) kod prednjeg dijela nema problema, ali kod stražnjeg dijela bih izolirao iznad zemlje (na početku cca 0,5 m visine pa do cca 1,5 m visine). Pretpostavljam da time neću ništa riješiti jer je i zemlja hladna i dalje bi se kondenzirala vlaga. Pošto je iskop na toj poziciji jako problematičan, a naravno i hidro izolacija koja bi se morala trgati i naknadno popravljati ovo mi izgleda jako komplicirano. Što se tiće škarpe ako se ona ne izolira onda će ostati toplinski most. E sada sa jedne strane nije problem nego je opet problem sa strane zemlje koja bi se morala iskopati. 

Ćuo sam da postoje i sistemi unutarnje izolacije, pa me zanima da li bi se to moglo sa time izvesti i dali bi u stanu i dalje bila vlaga. Dali to ima utjecaj na zid i njegovo vlaženje i sušenje. Dali možda iznutra staviti izolaciju, a izvana samo do nivoa zemlje?

Odgovor
Vi imate „školski“ primjer toplinskog mosta. 

Svakako je trebalo izolirati i zid ispod nivoa prizemlja do barem 1,00 metar „prema dolje“. S obje strane, te još dodatno i dio stropa u podgledu. Svaki građevinski fizičar bi to trebao znati. E, sad, ako je to bilo tako projektirano, a nije bilo izvedeno, tada je to greška izvoditelja.

Plijesan nastaje zbog niže temperature na unutarnjoj površini, a koja nastaje zbog hlađenja zida, odnosno pojačanog toplinskog toka prema van. U kombinaciji s paronepropusnom toplinskom izolacijom („stiroporom“) koja pospješuje zadržavanje vlage u vanjskoj ovojnici, nije niti čudo da je nastupila opisana pojava.

Naknadna izolacija je dosta komplicirana. Moguća je postava toplinske izolacije s unutarnje strane zida grijanog prostora (suhomontažni zid s ispunom od toplinske izolacije od mineralne vune). Međutim, potrebno je i umanjiti utjecaj toplinskog mosta postavom toplinske izolacije s vanjske, ali i s unutarnje strane zida garaže i to barem (ako je moguće), te stropa u podgledu, sve do pola metra dubine. U tu svrhu možete koristiti ekstrudirani polistire

 


 

Ilija Malešević

Molim Vas da me posavetujete oko izolovanja krovne konstrukcije. Detalje sam preuzeo sa vašeg sajta i uz prilagođavanje mom slučaju šaljem vam, sa molbom da iznesete svoje sugestije i mišljenje. Kako je krovni pokrivač izveden pre nego što se planiralo potkrovlje, kao krovna folija je postavljena reflektujuća Al folija sa (sa mehurićima). Pretpostavljam da u ovom slučaju ona pravi veću štetu nego korist, ali šta je tu je. Kako bih izbegao kondenzovanje iznad kamene vune, planirao sam da izvedem još jedan ''kanal za provetravanje''. Ujedno me to najviše interesuje - da li je to planirano na pravi način!? Planirao sam da ubacim ''šine'' od letvi i na njih ''priheftam'' paropropusnu vodonepropusnu foliju LDS 0,02. Takođe me intereuje koja je max dozvoljena visina (na crtežu kota max?) anker sidra 270 (moment) i koji je najveći dozvoljeni razmak između CD profila. Nadam se da je izbor materijala adekvatan za ovu primenu. 

U međuvremenu sam već nabavio foliju, pa me interesuje i koja strna ide do izolacije, bela ili krem.

Odgovor
Logika Vam je u redu. Postoji realna opasnost od nastanka kondenzata na donjoj površini aluminijske folije. U principu bi bilo moguće postaviti toplinsku izolaciju skroz do te folije i ukoliko postavite barem 20-25 cm toplinske izolacije ispod, te parnu branu od aluminijske folije, problema ne bi smjelo biti.

PE folija bi u tom slučaju uistinu bila preslaba parna brana. Pogotovo LDS 5. Predloženi slučaj je u redu uz vrlo važnu primjedbu. Zrak ne smije biti neventiliran, ali niti previše ventiliran!. U prvom slučaju bi mogao nastati kondenzat, ali zračni sloj sudjeluje u toplinskom otporu. Primjena pp folije je u tom slučaju obavezna. Smeđa boja mora biti okrenuta prema gore (završnom pokrovu), dok propusni dio (bijela boja) „gleda“ prema dolje (grijanom prostoru). Ukoliko se radi o jako ventiliranom sloju, tada zrak „odvaja“ toplinsku izolaciju od aluminijske folije koja u tom slučaju praktički ne sudjeluje u toplinskoj zaštiti zimi. 

Stoga je potrebno odrediti granicu koja prema normi glasi da veličina otvora za ventilaciju mora biti od 500 – 1500 mm2 po m' stupca zraka ili m2 horizontalne površine. I u tom slučaju savjetujem primjenu pp folije.

Za informacije po pitanju postave potkonstrukcije za gipskartonske ploče, molim, savjetujte se sa stručnjacima za program „Knaufa“. Mi se bavimo proizvodnjom toplinske izolacije.

 


 

Ivo Tišljar

prije nešto malo manje od dvije godine sam se uselio u obiteljsku kuću staru 30-tak godina. Kuća je građena ciglom od 30 cm, na serklažima je izvana stavljeno nekoliko centimetara heraklita i preko svega je postavljeno cca. 5 cm termo žbuke.

Obzirom da imam jako velike troškove grijanja, protekle zime sam napravio termografsko snimanje kuće i rezultati su porazni. Obzirom da su mi zidovi najkritičniji njih prve mislim sanirati.

Razmišljam o cca. 15 (do najviše 20) cm staklene vune. I vezano uz to imam mnoštvo pitanja.

1. Koja je razlika između ploča za kontaktne fasade FKD-S i lamela za kontaktne fasade FKL (prednosti/mane jednog prema drugom)?

2. Je li termo fasada (koja se ne ljušti) prikladna kao podloga za lijepljenje kamene vune?

3. Treba li lamele tiplati na uglovima kuće i oko otvora?

4. Postoje li uopće tako dugačke tiple (30 cm)?

5. Kako je najbolje izolirati sokl (na njemu imam veće gubitke nego na ostatku fasade), tj. sto je s prskanjem vode po donjem dijelu fasade, smeta li to kamenoj vuni?

6. Što je s detaljima oko prozora - stavlja li se nešto na bočnu stranu postojećeg zida oko okvira prozora i imate li kakvu preporuku vezanu uz klupčicu pod prozorom koja je toplinski most 7. Što je s fiksiranjem oluka za oborinske vode. Njih očigledno moram skinuti, ali da li se prvo njih montira "u zraku" ili ide prvo fasada?

8. Imate li možda kakvu skicu detalja gdje novi oluk koji će sada biti 20 cm dalje od zida uz zemlju ulazi u termo fasadu da bi došao do odvodne cijevi koja je neposredno uz postojeći zid?

9. Iznad negrijanog podruma ima betonska ploča, 5 cm tervola, podno grijanje, i pločice. Mislite li da tu ploču treba dodatno izolirati s donje strane (u podrumu). Ako da, čime i koliko debelo?

10. Na dosta mjesta pod krovištem imam betonske grede koje izlaze van iz fasade i rade mi toplinske mostove. Čime preporučate da to izoliram, koliko debelo, i koliko daleko od fasade je potrebno ići s takvom izolacijom?

Odgovor
Ne bih želio biti pretenciozan, ali dodao bih da su rezultati bili (očekivano) porazni. Vrlo vjerojatno razmišljate o postavi kamene , a ne staklene vune. Staklena vuna se rijetko koristi prilikom izvedbe ETICS sustava. U svakom slučaju, vidim da ste vrlo temeljiti pa i ne čudi odabir toplinske izolacije..:)

Odgovaram redom:

1. FKD-S su ploče kamene vune, dimenzija 1000 x 500 mm, gustoće 110-115 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti 0,036 W/mK. Lamele su dimenzija 1200 x 200 mm, manje gustoće (85 kg/m3 - vlakna okrenuta okomito na površinu što omogućuje veću tlačnu čvrstoću i otpornost na raslojavanje), koeficijent toplinske provodljivosti iznosi 0,041 W/mK.

Savki od proizvoda ima određene prednosti u odnosu na drugi. Ploče imaju bolji koeficijent provodljivosti (bolja toplinska zaštita) i brže se postavljaju (manji normativ vremena za postavu). Lamele pak se ne trebaju tiplati što ima daje određenu prednost prilikom postave na armiranobetonske zidove. Osim toga, imaju bolja mehanička svojstva pa postoji manja opasnost od raslojavanja (izrazito vjetrovita područja).

2. Apsolutno. U slučaju rekonstrukcija savjetujemo primjenu ploča koje se ionako trebaju dodatno tiplati mehaničkim pričvrsnicama pa nema opasnosti od naknadnog odvajanja od podloge. U svakom slučaju je potrebno odstraniti "bolesne" (šuplje) dijelove žbuke.

3. Ne

4. Postoje. Moguće ih je naći. Navodno su u susjednoj Sloveniji osjetno jeftinije.

5. Zonu prskanja obavezno treba izolirati slojem ekstrudiranog polistirena (XPS-a) sa završnim vodoodbojnim slojem koji proizvođači žbuka rade posebno za takva područja.

6. "Špalete" oko prozora se dodatno izoliraju špaletnim elementima, kutnim profilima i obaveznim dodatnim armiranjem na uglovima - kao i kod svih vrsta ETICS fasada. 

Više o svemu možete vidjeti na našoj stranici http://www.knaufinsulation.hr/primjena-izolacije-izolacija-vanjskih-zidova. Ukoliko klupčica naliježe dijelom na zid, tada je poželjno ispod postaviti sloj XPS-a, te dodatno spoj između završnih slojeva i klupčice riješiti brtvenim trakama. Na stranici HUPFASA možete vidjeti smjernice za izvedbu koje detaljno opisuju kako izvesti ETICS sustav http://www.hupfas.hr/smjernice-izrade-etics-sustava.html 

7. Lakše je i "čišće" ako ide fasada (do završnog sloja), pa se tada postavljaju nosači. Voditi računa o tom razmaku prilikom postave horizontalnih oluka.

8. Nažalost nemamo taj detalj

9. Ukoliko se radi o vlažnom prostoru možete postaviti sloj XPS-a i obraditi ga polimerno-cementnim ljepilom. Međutim, trebate dodatno tiplati XPS. Dobro (i vrlo često korišteno) rješenje je s lamelama kamene vune koje ne trebate dodatno tiplati.

10. To obložite XPSom i obradite p-c ljepilom. Najmanje pola metra trebaju biti izolirane istake kako bismo izbjegli negativne posljedice toplinskih mostova.

 


 

Mirko Mikac

prvo pohvale za vaše odgovore i trudu koji je neminovan i jasno vidljiv.

a sad pitanje:

Upravo renoviramo tj. sređujemo jednu obiteljsku kuću tj. kat. Zidovi su od cigle 25cm. Izvana nema fasade ( u planu je dogodine ). Kupio sam knauf ploče i profile ( Dučan Tehnogips-sesvete ) za oblaganje zidova s unutarnje strane. kad sam pitao za mineralnu vunu i parnu branu gospodin u trgovini mi je rekao da ako planiram dogodine stavljati izvana stiropor da mi ne preporuča oblaganje vunom sa unutarnje strane. Nije mi baš najjasnije. Molim objašnjenje i što vi preporučate.

i još jedno, ako ide vuna, dali obavezno ide parna brana?

dali na plafon može vuna ili mora ( iznad je još jedan kat pod krovom )? Što ako ipak stavim sad vunu sa unutarnje strane, i dogodine stiropor s vanjske' dali će se stvarati kondenzacijski sendviči? Vidio sam da se umjesto stiropora u zadnje vrijeme preporuča kamena vuna izvana. kolika je razlika u cijeni za istu debljinu i što vi preporučate.

Odgovor
Ako izolirate s obje strane, to svakako nije loše rješenje, iako, moram priznati, sasvim je dovoljno izolirati s vanjske strane iz više razloga: navest ću samo dva: radi bolje akumulacije topline i uštede korisne površine objekta. Parna brana je obavezna prilikom toplinske izolacije s unutarnje strane.

Ono što bih Vam savjetovao je da  novac koji planirate utrošiti na unutarnju izolaciju pridodate sredstvima koje ste planirali uložiti u izolaciju sa "stiroporom". Ostat će Vam novaca, a dobit ćete daleko kvalitetniju toplinsku zaštitu kuće.

 


 

Branko

zanima me kako bi bilo najbolje izvesti izolaciju potkrovlja, slucaj je sljedeci: na kucu su stavljeni  novi rogovi 12x10 u razmaku 78cm nakon toga  je kompletan krov podaskan stim da daska nije  totalno legla jedna na drugu nego postoji mali zracni prostor  vecina daske je 100% legla ali mali dio nije nakon toga je na dasku stavljena paropropusna vodo nepropusna folija bramac ecotec 110 te kontra letve i letve te crijep nexe cezar

zanima me kojom vunom izolirati i dali je dovoljno izolirati samo izmedju rogova ili i preko rogova tj sa dvije vune. sto je jos potrebno da stavim kako bi izolacija bila  dobro odradjena i sluzila svrsi. ako nije problem da mi navedete koju vunu koju debljinu te koju foliju  te redosljed postavljana  na kraju bi postavljao rigips.

Odgovor
Visina od 10,00 cm definitivno nije dostatna ukoliko želite izolirati prema aktualnom Tehničkom propisu. Savjetujem ugradnju toplinske izolacije od barem 15,00 cm.

Više o proizvodima možete naći na stranici http://www.knaufinsulation.hr/primjena-izolacije-izolacija-potkrovlja-kosih-krovova 

Savjetujem primjenu toplinske izolacije Knauf Insulation Unifit 035. Od sutra 20.08.2013 kreće prodaja po akcijskim cijenama. 10,00 cm između rogova + barem 5,00 cm ispod rogova (između profila potkonstrukcije). Obavezna primjena parne brane (kao Knauf Insulation LDS 100) između toplinske izolacije i završne obloge u podgledu.

 


 

Marko Petrović

Odgovori dani u nastavku pitanja:

Danima pokušavam da dođem do odgovora, ali i dalje nisam siguran kako treba. U moru materijala i mišljenja po internetu, uzdam se u Vaš komentar. U toplom primorskom kraju gradim malu prizemnu kuću (sa tavanom na kojem se neće boraviti) - drugi izvodi radove a ja "samo" finansiram i određujem što i kako.

Neće biti AB ploče između prizemlja i tavana. Tu će ići gipsane ploče ispod drvenih greda, a iznad greda će se podaščati pod tavana. Između će biti izolacija. U krovu neće biti izolacije. Ne razumijem se u svu ovu stručnu priču, posebno u dio oko folija, a na osnovu dosadašnjeg proučavanja imam neku predstavu kako bi trebalo, kojim redom postavljati, pa me zanima da to sa Vama provjerim.

Krov:

Rogovi, iznad njih paropropusna folija, pa uzduž rogova letve, pa onda letve za postavljanje crijepa i na kraju crijep.

Plafon (pod tavana):

Daske na podu tavana, postavljene po drvenim gredama. Ispod greda gipsane ploče. Između izolacija - mineralna vuna.

E sad neka pitanja, zbog kojih imam glavobolju:

1. Da li se u ovom slučaju stavlja folija (parna brana) između gipsanih ploča i vune? Pročitao sam da ona služi da se u izolaciji ne stvori vlaga/kondenzacija zbog uticaja donjeg grijanog prostora. Ako može malo objašnjenja oko toga. Pročitao sam da gips propušta vodenu paru. Zar se u slučaju da se postavi folija neće stvoriti kondenzacija na samoj foliji... i ako se stvara sa koje strane folije se stvara - jer ako je sa gornje onda eto vlage u izolaciji, a ako je sa donje onda eto vlage da se vidi na gipsanim pločama? A ako se ne stavi folija, zar ne bi vlaga koja bi "došla" u vunu ubrzo takođe nestala iz vune? Što je sprečava da nestane (da li zbog toga treba ostaviti neki razmak između dasaka, ili se one mogu potpuno sastavljati... i da li u ovom slučaju igra kakvu uogu eventualno ostavljanje prostora od par cm između vune i dasaka)? Da li možda umjesto parne brane tu treba staviti paropropusnu foliju (i zašto)?
Odgovor: Između vune i gipskartonskih ploča obavezno mora ići parna brana jer ista sprečava prolazak vodene pare koja KADA uđe u područje niže temperature, nastaje pojava kondenzata koji se tada zadržava u konstrukciji i/ili izolaciji i uzrokuje građevinske štete i pad toplinske izolativnosti izolacije. Nema bojazni od nastanka kondenzata između parne brane i gk ploča jer naprosto nema temperaturne inverzije (temperature rošenja) koja bi uzrokovala pojavu kondenzata.

2. Da li ima i koja je razlika između parne brane i paronepropusne folije? Kad/gdje/zašto se koja koristi?
Odgovor: Naravno da ima. Parna brana je PARONEPROPUSNA U OBA SMJERA, dok paropropsna-vodonepropusna folija (kako joj i ime govori) propušta vodenu paru u jednom smjeru, dok sprečava prolazak oborinskih voda u drugom smjeru. Iz tog razloga se koristi kao sekundarni pokrov.

3. Pročitao sam u nekim komentarima i da se u podu tavana, u kojem se ne boravi, iznad izolacije stavlja paropropusna folija (uz parnu branu ispod izolacije). Treba li i to u mom slučaju? Zašto? Da li se ona stavlja samo da spriječi raspršivanje vune (i da li u tom slučaju kod mene daske odrađuju tu ulogu)? Da li mi ona može služiti i kao zaštita vune od vode koja bi mogla doći odozgo, npr. u slučaju oštećenja krova i krovne folije? Da li može praviti neku smetnju ako se postavi?
Odgovor: Smetnju definitivno ne čini. U ovom slučaju joj je uloga više sprečavanje ulaska prašine u strukturu vune. Prodor oborinskih voda bi trebalo spriječiti u zoni kosog krova.

4. Mogu li postaviti vunu samo između greda, ili moram postaviti sloj i ispod greda?
Odgovor: Ako želite umanjiti toplinski most preko greda, tada možete postaviti i ispod greda, iako nema pretjerane potrebe. Drvo je na granici toplinske izolacije. Da su armirano betonske grede, obavezno bi trebalo izolirati.

5. Kako i kada se postavlja folija između izolacije i gipsanih ploča - kako se folija odozdo fiksira? Da li se prvo postave profili za gipsane ploče i vuna, a onda se folija šarafima fiksira za profile? Pretpostavljam da se folija na svojim preklopima lijepi trakom?
Odgovor: Folija se ljepljivom trakom lijepi za profile. Paziti na izbor posebnih traka za lijepljenje spojeva (kao Knauf Insulation Solifit ili Soliplan). Nikako ne koristiti trake tipa „selotejp“). Nakon što se privremeno zalijepi, brana se fikrsira preko vijaka kojima se prišvrste gk ploče.

6. Da li mi ispod crijepa treba paropropusna folija, ili može i obična folija? Čitao sam neke komentare da to zavisi od nagiba krova. Koliko shvatam, čini mi se da u mom slučaju ona samo služi sprečavanju prodiranja vode u tavanski prostor. Ili ima neke veza i sa ventilacijom? Ako se stavi obična folija, da li se ventilacija krova normalno obavlja kroz sljemenike ispod kojih bi se postavila ventilaciona sljemena traka? Nagib krova je prilično velik, rekao bih bar 35 stepeni.
Odgovor: Treba paropropusna-vodonepropusna folija Nikako „obična“ folija. 

7. Koju vunu da stavim u podu tavana - kamenu ili staklenu, meku ili tvrdu?
Odgovor: Dovoljno je staviti „mekanu“- Možete i kamenu i staklenu. Moj savjet od najboljeg (najskupljeg) rješenja: Kamena vuna: proizvod DP-3; Staklena vuna: Unifit 035 ili Classic 040.

I ako može par pitanja koja nisu baš vezana za temu izolacije:

• Da li ispod najnižeg reda crijepa (strehe?) obavezno treba stavljati mrežu/rešetku protiv ulaska glodara, pošto vidim i to u asortimanu proizvoda krovopokrivnih elemenata, ili se to može riješiti i na neki drugi način?
Odgovor: Svakako. Mala investicija, a vrlo korisna za sprečavanje ulaska glodavaca i ptica.

• Kad su rogovi odozgo podaščani vidio sam da se stavlja okapnica po dnu krova, pa se kreće odatle sa postavljanjem krovne paropropusne folije, sa njom se preklapa okapnica, pa se onda visočije postavlja sljedeća traka folije itd. A kad krov nije podaščan, da li se onda stavlja okapnica?
Odgovor: Vjerojatno mislite na sustav ventilacije kosog krova. Uvijek je to bolje rješenje.

Kao što vidite, glavni problem i glavna pitanja su mi folije - molim Vas da mi odgovorite gdje trebaju (tj. ne trebaju) da se postave i koje vrste trebaju. Tu mi je bitno najbolje rješenje, a ne da uštedim tako što negdje ne bih stavljao foliju, ili što bih stavio običnu jer je jeftinija od paropropusne. Sa druge strane, bojim se da ne pretjeram sa folijama, da ne "ugušim" izolaciju i ostali prostor, pa time prouzrokujem kondenzaciju, a svakako ne bih da trošim pare na nešto ako nije (uopšte) potrebno. U početku sam mislio da ispod crijepa treba da stavim paropropusnu foliju, a između gipsa i vune paronepropusnu (ali se bojim od mogućeg vlaženja gipsanih ploča ako su odozgo blokirane tom folijom), a onda sam se pitao da li i iznad vune a ispod dasaka u podu tavana treba staviti paropropusnu foliju (jer ne znam da li može kakva vlaga u vunu da dođe iz tavanskog prostora).